Ključne riječi
život i djelo
kulturno naslijeđe
privatne biblioteke
legati
otkup biblioteke
Opća biblioteka Tešanj
Kategorije
##submission.howToCite##
Sažetak
Cilj: Ovaj rad ima za cilj osvijetliti lik i djelo Hamida Dizdara (1907–1967) kao izuzetnog bibliofila, književnika i kulturnog radnika, s posebnim naglaskom na otkup njegove lične biblioteke, koji je realizovan 1968. godine zahvaljujući angažmanu pojedinaca i institucija iz Tešnja. Rad nastoji sačuvati sjećanje na Dizdara te ukazati na značaj njegove biblioteke kao dijela kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Metodologija: Korišten je deskriptivno-historijski pristup, uz analizu arhivskih dokumenata, stručne literature, izvještaja komisija i kazivanja. Podaci su sistematizirani hronološki i tematski s ciljem predstavljanja konteksta nastanka, otkupa i očuvanja Biblioteke Hamida Dizdara.
Rezultati: Rad potvrđuje da Biblioteka Hamida Dizdara, s preko 17.200 bibliotečkih jedinica, predstavlja jednu od najvažnijih privatnih zbirki u BiH. Fond sadrži raritete, periodiku, arhivsku građu i rukopise istaknutih intelektualaca. Otkupom ove biblioteke spriječeno je njeno iznošenje iz zemlje, čime je sačuvan izuzetan segment nacionalne kulturne baštine.
Društveni značaj: Očuvanje ove biblioteke od iznošenja iz zemlje te njezina zaštita tokom agresije na BiH ima snažnu simboličku i kulturno-identitetsku vrijednost.
Originalnost/vrijednost: Rad po prvi put sistematski prikazuje historijat formiranja, otkupa i očuvanja Biblioteke Hamida Dizdara te ističe njezinu neprocjenjivu vrijednost za bosanskohercegovačku kulturu i historiju knjige.
##submission.citations##
Brka, A. (1991). Katalog knjiga štampanih do 1910. godine na jezicima jugoslovenskih naroda. Tešanj: Narodna biblioteka “Hamid Dizdar”.
Brka, A. (2018). Uvodna riječ. In: Djelo Hamida Dizdara: Zbornik sa naučnog skupa (str. 7-11). Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje.
Ćeman, M. (1993, januar–juni). Velik kao mrav. Behar.
Ćeman, M. (2014). Globalni aspekt na mikroplanu. In: Tešanjski odgovor: Odbrana 1992–1995. godine i njene interpretacije (str. 13-37). Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje.
Dizdar, H. (1998). Izabrana djela. Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje.
Dizdar, H. (2003). Pjesme i pripovijetke. Sarajevo: Preporod.
Dizdar, M. (2007). Mak Dizdar: Sjećanja i fotografije. Zenica: Vrijeme.
Galijašević, A. (2003). Na tragovima tešanjske prošlosti. Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje.
Gušić, S. (2016). Hamid Dizdar, arhivist. In: Zahirović, Š. (Ed.), Hercegovački naučnici/znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini: Zbornik radova (str. 245-252). Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti.
Ridžal, H. (2017). U sjeni bratova imena: 110 godina od rođenja i 50 godina od smrti Hamida Dizdara. Stav 3(101), 74-77.
Ridžal, H. (2019). Veliki Hamid Dizdar: Od ustaškog premlaćivanja do Golog otoka. Stav 5(251–252), 54-57.
Sinanović, B. (2003). Historijat i trenutno stanje knjiga Hamida Dizdara u Općoj biblioteci Tešanj [Neobjavljeni rukopis]. Tešanj.
Travančić, M. (2016). Formiranje biblioteke Hamida Dizdara kao konsekvenca njegovog istraživanja etnografske i pozorišne tradicije u BiH. In: Zahirović, Š. (Ed.), Hercegovački naučnici/znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini: Zbornik radova (str. 465-474). Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti.
##submission.copyrightStatement##