Bibliotečki fond Ahmed-aginog vakufa u Mostaru iz sredine 17. stoljeća

Sažetak

Cilj: Predstaviti fond biblioteke glavnog dvorskog age Ahmed-age na osnovu jedne od tri postojeće vakufname ovog vakifa koje se čuvaju u Muzeju Topkapi Saraja u Istanbulu (TS.MA.d. 6927). U tekstu opisane vakufname navedene su pojedinosti koje se odnose na osnivanje jedne medrese i prateće biblioteke u Mostaru sredinom 17. stoljeća. Radom će se ponuditi i usporedba predmetnog fonda s fondom Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, jer se u ovoj krovnoj baštinskoj instituciji nalazi većina sačuvanih naslova spomenutog fonda.

Pristup/metodologija: Metodom identifikacije utvrdili smo tačne naslove i autore uvakufljenih knjiga, odnosno rukopisa, zbog čega su konsultirani brojni leksikografski rječnici i katalozi rukopisa. U klasifikaciji djela prema oblastima primijenjena je klasifikacija prema Flügelovom i Ahlwardtovom modelu. Kada je riječ o prisustvu djela iz prvobitnog fonda koji je uvakufio glavni dvorski aga Ahmed-aga, glavna istraživačka baza je fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, zbog čega je ostvaren direktni uvid u djela iz spomenutog fonda te su konsultirani objavljeni katalozi rukopisa na orijentalnim jezicima ove institucije.

Rezultati: U radu su izdvojeni podaci koji se odnose na naslove i autore djela iz bibliotečkog fonda koji se nalazio u sastavu ove prosvjetne ustanove. Na osnovu tih podataka omogućen je uvid u tematsku i sadržajnu raznovrsnost navedene biblioteke. Kao posebno zanimljiv, može se izdvojiti i podatak da se u ovoj vakufnami nalazi najstariji spomen bibliotekara (1653) u Mostaru te njegove dužnosti i obaveze u pogledu čuvanja rukopisnog fonda. Pored nabrojanog, u radu je razmatrano i aktuelno, sadašnje stanje navedenog fonda, čime se nastojao utvrditi obim očuvanosti rukopisnog fonda spomenute mostarske biblioteke iz sredine 17. stoljeća.

Originalnost/vrijednost: U naučnim i stručnim krugovima bilo je poznato da postoji vakuf glavnog dvorskog age Ahmed-age, ali ne i šta je sve ostavio u naslijeđe i na korištenje svojim sugrađanima u Mostaru. U ovom radu se, na osnovu prvorazrednih izvora, konkretno govori o njegovoj ostavštini u Mostaru, kao i odredbama kojima je precizirao način funkcioniranja ovog vakufa. Ahmed-agin vakuf bio je veoma važan za kulturni život Mostara u drugoj polovini 17. stoljeća.