Sažetak
Cilj: Cilj ovog rada jeste tematizirati etičnost u katalogiziranju i koncept kritičkog katalogiziranja, kao potpokreta kritičkog bibliotekarstva, te ukazati na prepletenost etičnog s kritičkim, kao i dati pregled najrelevantnijih znanstvenih radova, članaka i dokumenta u ovoj oblasti, s posebnim akcentom na Etički kodeks katalogizatora/ica, prvi sveobuhvatni, kolaborativni i od međunarodne zajednice katalogizatora/ica prihvaćeni kodeks, specifičan za ovu struku, koji je 2021. godine objavio CESC (Cataloging Ethics Steering Committee), u čijem su sastavu predstavnice tri bibliotečka udruženja iz tri države: American Library Association (ALA), Chartered Institute of Library and Information Professionals (CILIP) i Canadian Federation of Library Associations (CFLA-FCAB).
Pristup/metodologija/dizajn: Korištenjem metode analize sadržaja, predstavljana su dosadašnja relevantna istraživanja u oblasti etičnog katalogiziranja, na osnovu čega se metodama komparacije, analize i sinteze induktivno došlo do teorijske postavke o samom predmetu istraživanja.
Rezultati: Rezultati su pokazali da se, naročito u posljednje dvije decenije, ova tema nalazi u žiži interesovanja zajednice katalogizatora/ica koji su, svjesni svoje uloge u izgradnji informacijske arhitekture, počeli kritički sagledavati svoju profesiju te artikulirati potrebu za dokumentom koji bi im pružio smjernice za etično dovođenje haosa u red, odnosno etičan rad na metapodacima.
Društveni značaj: Istraživanje zagovara da moći organizovanja znanja te moći imenovanja koje posjeduju katalogizatori/ce moraju biti izbalansirane s profesionalnom etikom u stručnoj obradi građe, u čemu im mogu pomoći kritički pristup profesiji i dokument poput Etičkog kodeksa katalogizatora/ica, što bi posljedično moglo imati i pozitivne implikacije na društvo u cjelini.
Originalnost/vrijednost: Originalnost ovog rada leži u tome što se kritički problematizira trend u katalogiziranju o kojem nije do sada bilo riječi na našim prostorima.
##submission.copyrightStatement##
