Ključne riječi
Hamdija Kreševljaković
Institut za proučavanje Balkana
Napretkova Povijest Bosne i Hercegovine
Bayerisches Hauptstaatsarchiv
Kategorije
##submission.howToCite##
Sažetak
Cilj: Predstavljanjem ovih pisama u trenutnoj istraživačkoj fazi i na način prezentiran u ovom radu osnovni ciljevi su u odnosu na ranija istraživanja detaljnije ukazati na povezanost između Kreševljakovića i Patscha te nadopuniti znanja o problemima koji su pratili nastanak, u bosanskohercegovačkoj i jugoslavenskoj historiografiji, jednog poprilično kontroverznog djela Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463.
Pristup: U ovom radu kontekstualizirana su i predstavljena dva pisma koja je 1939. godine bosanskohercegovački historičar Hamdija Kreševljaković poslao svome kolegi arheologu i historičaru Carlu Patschu. Kroz rad je ukazano na njihovu suradnju početkom 20. stoljeća, koja se odvijala pod okriljem Instituta za proučavanje Balkana, koji je u Sarajevu osnovao Patsch. Posebna pažnja je posvećena drugom pismu koje je Kreševljaković poslao Patschu krajem maja 1939. godine, a u kojem mu nudi da napiše poglavlje o historiji Bosne i Hercegovine u rimskog periodu za Napretkovu povijest. Pisma su komparirana s drugim dostupnim izvorima i literaturom.
Rezultati: Predstavljena i objavljena pisma ranije nisu bila korištena u istraživanjima. Objavljivanjem kompletnog teksta pisama ona će postati lakše dostupna i iskoristiva u budućim istraživačkim procesima. Drugi istraživački rezultati mogu biti korisni prilikom istraživanja tema kojih se autor dotakao u ovom radu
Ograničenja: Cilj ovog rada nije da ponudi krupnije zaključke vezane za intelektualne veze bosanskohercegovačkih istraživača i inostranih istraživača u međuratnom periodu, niti da se detaljno bavi Kreševljakovićevim i Patschovim intelektualnim profilom. Iako pisma imaju potencijal za takvo nešto, ona bi se morala sagledati u širem kontekstu sačuvane korespondencije Kreševljakovića i Patscha, ali i drugih savremenika, što ovom prilikom nije urađeno.
Originalnost/vrijednost: Objavljivanjem i komentiranjem korespondencije dobija se bolji uvid u tokove intelektualne historije perioda za koji su vezana pisma. U tom smislu, osnovni doprinos priloga ovog tipa upravo je usmjeren na kretanje prema krupnijim obradama korespondencije, što bi u konačnici moglo rezultirati i krupnijim zaključcima.
##submission.citations##
Agičić, D. (2012). Prilog poznavanju rane djelatnosti Jaroslava Šidaka – Pisma profesoru Ferdi Šišiću. In: Agičić, D. & Janković, B. (Ed.) Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (pp. 69-84). Zagreb: FF Press, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Bakaršić, K. (2005). Fragmenti kulturne historije Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Magistrat.
Dujmović, S. (2011). Pogledi Jelice Belović-Bernadžikovske iz njene bosanske ́Sopstvene sobe. In: Šehić, Z. (Ed.) Bosna i Hercegovina u okviru Austro-Ugarske 1878–1918. (pp. 481-503). Sarajevo: Filozofski fakultet.
Hadžijahić, M. (1939–40). Pabirci iz života i rada Hamdije Kreševljakovića. Novi Behar 13(1–6), 31-35.
Išek, T. (2011). Izrada Napretkove Povijesti Bosne i Hercegovine. Prilozi 40, 245-258.
Kaljanac, A. (2024). U stranoj zemlji: Ćiro Truhelka u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Kapidžić, H. (1968). Bosna i Hercegovina pod austrougarskom upravom (članci i rasprave). Sarajevo: Svjetlost.
Kreševljaković, H. (1909). Zavod za proučavanje Balkana. Bošnjak 19(21), 22. 5. 1909.
Kreševljaković, H. (1939). Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu (sa 84 slike, 3 faksimila i kartom). Sarajevo: Islamska dionička štamparija.
Mandić, M. (1942). Bosna i Hercegovina u rimsko doba. In: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (pp. 121-137). Sarajevo: Napredak.
Maslo, A. (2022). “Bistar, naobražen i čedan”: Znanstveni put i razvoj Hamdije Kreševljakovića (1888–1959)”. In: Kreševljaković, H. Nekrolozi (pp. 7-41). Sarajevo: O. Z. Rekultura, U. G. Videoarhiv.
Nehring, K. (1998). Der im Südost-Institut aufbewahrte Nachlaß von Carl Patsch. Briefe an Carl Patsch 1888–1944. Südost-Forschungen 57, 287-294.
Nehring, K. (2003). Ostavština Carla Patscha čuvana u Münchenskom Südost-Institutu: Pisma Carlu Patschu 1888.–1944. Bosna Franciscana 11(18), 236-249.
Patsch, C. (1922). Die Herzegowina einst und jetzt. Wien: Verlag des Forschungsinstitutes für Osten und Orient.
Periša, D. (2007). Mihovil Mandić kao arheolog. Arheološki radovi i rasprave 15, 249-283.
Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (1942). Sarajevo: Napredak.
Šišić, F. (1942). Izvori bosanske povijesti. In: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (pp. 1-38). Sarajevo: Napredak.
Truhelka, Ć. (1942a). Bosanska narodna (patarenska) crkva. In: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (pp. 767-793). Sarajevo: Napredak.
Truhelka, Ć. (1942b). Bosansko oružje srednjega vijeka. In: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (pp. 642-650). Sarajevo: Napredak.
Truhelka, Ć. (1942c). Bosna u doba prehistoričko. In: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (pp. 78-102). Sarajevo: Napredak.
Truhelka, Ć. (1942d). Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u srednjem vijeku. u: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (pp. 593-616). Sarajevo: Napredak.
Truhelka, Ć. (1942e). Sredovječni stećci Bosne i Hercegovine. In: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. (pp. 629-641). Sarajevo: Napredak.
Zadro, D. (2003). Ostavština Carla Patscha u Münchenskom Südost-Institutu. Bosna Franciscana 11(18), 250-266.
##submission.copyrightStatement##