Sažetak
Na temelju dostupne arhivske građe i dodatnih izvora iz literature, u radu se sa sociolingvističkog aspekta u kontekstu imenovanja jezika i jezičkog identiteta pristupa analizi udžbenika bosanskih franjevaca Ambrože Matića i Augustina Miletića, kao primjercima iz korpusa naše početne udžbeničke literature, one koja se odnosi na rani period ili na sami početak bosanskohercegovačkog školstva savremenog (modernijeg) tipa, s ciljem sagledavanja identitarnih jezičkih pitanja koja su u uskoj vezi i s pitanjem narodnog identiteta. Polazna osnova je program državne (franjevačke) osnovne škole u Tolisi (Orašje), još od 1823. godine, na osnovu čega se može govoriti o značajnom jubileju kojim se danas mogu obilježiti dva stoljeća jedne naročito važne tradicije: zvanični bosanski jezik u počecima (u ranom periodu) modernog bh. školstva. Ovdje ćemo analizirati udžbenike s početka XIX stoljeća, u vrijeme kada još nisu zaživjeli procesi nacionalizacije i značajnijeg međusobnog identitarnog udaljavanja domaćeg stanovništva.
##submission.copyrightStatement##
