Ključne riječi
kriza recenzije
recenzenti
urednici
znanstveni časopisi iz polja humanistike
Bosna i Hercegovina
Kategorije
##submission.howToCite##
Sažetak
Ciljevi: Cilj ovog istraživanja je ispitati ulogu i status stručne recenzije u okviru akademskih časopisa iz područja humanističkih znanosti u BiH. Fokus je stavljen na analizu iskustva recenzentskog procesa među urednicima/icama časopisa u kojima objavljeni znanstveni i stručni članci prolaze kroz postupak dvostruke slijepe ili višestruke recenzije. Razmatrana su pitanja utjecaja recenzije na objavljivanje i akademsku evaluaciju, kao i na identificiranje ključnih izazova u ovom domenu specifičnih za bh. akademski kontekst.
Pristup/metodologija/dizajn: Istraživanje je provedeno kvalitativno, putem analize dostupne literature o ovoj problematici, te polustrukturiranih intervjua s bh. znanstvenicima/icama koji/e su angažirani/e kao urednici/e domaćih časopisa iz područja humanističkih znanosti.
Rezultati: Rezultati pokazuju da se neki aspekti krize recenzije koji su prepoznati na globalnoj razini detektiraju i u bh. kontekstu akademskog izdavaštva. Istaknuti su problemi poput ograničenog broja aktivnih recenzenata i nezadovoljavajuće spremnosti na suradnju stručnjaka i stručnjakinja čija je akademska afilijacija vezana za institucije izvan regiona. Isto tako, većina intervjuiranih urednika/urednica smatra da recenzentski rad nije adekvatno vrednovan u sustavu akademskog napredovanja, što može biti jedan od demotivirajućih faktora.
Originalnost/vrijednost: Istraživanje doprinosi boljem razumijevanju specifičnih izazova recenzentskog procesa u bh. akademskom kontekstu i može biti podsticaj za promišljanje i iznalaženje novih procedura i postupaka koji bi imali za cilj povećanje kvalitete recenzije i broja recenzenata kroz zagovaranje institucionalne akademske valorizacije recenzentskog rada.
Praktična primjena: Dobiveni nalazi mogu poslužiti uredništvima časopisa iz polja humanistike, kao i univerzitetskim tijelima nadležnim za akademsku evaluaciju u BiH pri redefiniranju kriterija za vrednovanje recenzentskog doprinosa, ali i pri izgradnji akademskih edukacijskih programa na temu unapređenja postupaka recenziranja.
Društveni značaj: Uspostavljanje kvalitetnog recenzentskog sustava doprinosi jačanju kritičkog mišljenja, argumentativne kulture i akademske odgovornosti, ali i osnaživanju kvaliteta i statusa znanja koja se proizvode u području humanističkih znanosti.
##submission.citations##
Arthur, L. P., & Hearn, L. (2021). Toward open research: A narrative review of the challenges and opportunities for open humanities. Journal of Communication 71(5), 827-853.
Breuning, M., Backstrom, J., Brannon, J., Gross, B. I., & Widmeier, M. (2015). Reviewer fatigue? Why scholars decline to review their peers’ work. PS: Political Science & Politics 48(4), 595-600.
Checco, A., Bracciale, L., Loreti, P., Pinfield, S., & Bianchi, G. (2021). AI-assisted peer review. Humanities and social sciences communications 8(1), 1-11.
Flaherty, C. (2022). The Peer-Review Crisis. Inside Higher Ed, 12. 6. 2022. https://www.insidehighered.com/news/2022/06/13/peer-review-crisis-creates-problems-journals-and-scholars
Goodman, S. (2022) How Gender Bias Worsened the Peer-Review Crisis. The Chronicle of Higher Education, 15. 12. 2022. https://www.chronicle.com/article/how-gender-bias-worsened-the-peer-review-crisis [2. 6. 2025]
Horbach, S. P., & Halffman, W. (2018). The changing forms and expectations of peer review. Research Integrity and Peer Review 3(1), 8. doi: 10.1186/s41073-018-0058-y.
Karhulahti, V. M., & Backe, H. J. (2021). Transparency of peer review: a semi-structured interview study with chief editors from social sciences and humanities. Research Integrity and Peer Review 6, 13. https://doi.org/10.1186/s41073-021-00116-4
Knöchelmann, M. (2019). Open science in the humanities, or Open humanities? Publications 7(4), 65. https://doi.org/10.3390/publications7040065
Kovanis, M., Porcher, R., Ravaud, P., & Trinquart, L. (2016). The global burden of journal peer review in the biomedical literature: Strong imbalance in the collective enterprise. PloS one 11(11). https://doi.org/10.1371/journal.pone.0166387
Lee, C. J., Sugimoto, C. R., Zhang, G., & Cronin, B. (2013). Bias in peer review. Journal of the American Society for information Science and Technology 64(1), 2-17.
Madacki, S. (2017). Kako procijeniti vrijednost naučno-istraživačkog rada? Policyhub, 6. 2. 2017. https://policyhub.analitika.ba/bs/politike-i-standardi/170 [29. 6. 2025]
Pearson, G. S. (2023). The ongoing importance of peer review. Journal of the American PsychiatricNurses Association 29(6), 445-446. doi:10.1177/10783903231205311
Petrişor, A. I. (2020). Peer review under the ethical lens: possible questions, Bosniaca 25(25), 183-197.
Rowland, F. (2002). The peer‐review process. Learned publishing, 15(4), 247-258.
Ross-Hellauer, T., & Horbach, S. P. J. M. (2024). Additional experiments required: A scoping review of recent evidence on key aspects of Open Peer Review. Research Evaluation 33. https://doi.org/10.1093/reseval/rvae004
Shatz, D. (2004). Peer review: A critical inquiry. Lanham MD: Rowman & Littlefield.
Sizo, A., Lino, A., Rocha, A., & Reis, L. P. (2025). Defining quality in peer review reports: a scoping review. Knowledge and Information Systems 67, 6413-6460. https://doi.org/10.1007/s10115-025-02435-0
Stojanovski, J. (2024). Crtice o znanosti, znanstvenoj komunikaciji i znanstvenom izdavaštvu. Medicina Fluminensis 60(Supplement 1), 23-33.
Stojanovski, J. (2018). Otvoreni recenzijski postupak. In: Grgić Hebrang, I. (Ed.) Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju (pp. 80-92). Zagreb: Školska knjiga. https://fulir.irb.hr/4180/1/959161.Jadranka_poglavlje.pdf
Sveučilište u Mostaru. (2020) Pravilnik o minimalnim uvjetima i postupku izbora u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja. https://webadmin.sum.ba/api/storage/Pravilnik%20o% 20min_1595831506_51.pdf [25. 7. 2025]
Tennant, J. P., & Ross-Hellauer, T. (2020). The limitations to our understanding of peer review. Research integrity and peer review 5(1), 6. https://doi.org/10.1186/s41073-020-00092-1
Kanton Sarajevo. (2022). Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Službene novine Kantona Sarajevo, 36. https://www.paragraf.ba/propisi/kantona- sarajevo/zakon-o-visokom-obrazovanju.html [20. 7. 2025]
BPK. (2021). Zakon o visokom obrazovanju Bosansko-podrinjskog kantona. Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona, 4. https://www.paragraf.ba/propisi/bosansko-podrinjski-kanton-gorazde/zakon-o-visokom-obrazovanju.html [20. 7. 2025]
RS. (2024). Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske. Službeni glasnik RS, 107. https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/zakon-o-visokom-obrazovanju.html [20. 7. 2025]
ZHK. (2009). Zakon o visokom obrazovanju Zapadnohercegovačkog kantona. Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke, 10. https://www.paragraf.ba/propisi/zupanije-zapadnohercegovacke/zakon-o-visokom-obrazovanju.html [10. 7. 2025]
ZDK. (2022). Zakon o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona. Službene novine Zeničko-dobojskog kantona. https://www.paragraf.ba/propisi/zenicko-dobojskog-kantona/zakon-o-visokom-obrazovanju.html [20. 7. 2025]
Vučković-Dekić, L. (2013). Recenzent – najveći prijatelj autora. Biomedicinska istraživanja 4(1), 75-9.
Weiler, J. H. (2012). Peer Review in crisis. European journal of international law 23(2), 309-313.
##submission.copyrightStatement##