Mentalno zdravlje na radom mjestu: što knjižničari u Hrvatskoj misle o tome?

Sažetak

Cilj: Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj (CSSU), koji provodi programe stručnog usavršavanja knjižničara i informacijskih stručnjaka od 2002. godine, kao dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, proveo je 2022. godine edukacije o mentalnom zdravlju na radnome mjestu koje su izazvale velik interes. Cilj ovog rada jest ispitati stavove sudionika edukacija te prikazati povratne informacije o zadovoljstvu i interesu za dodatne edukacijske sadržaje. Cilj je također istražiti trenutačnu osviještenost o važnosti mentalnog zdravlja na radnom mjestu u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici.

Pristup/metodologija: Prilikom istraživanja korištena su tri izvora podataka: arhivska dokumentacija CSSU-a od 2022. godine, u svrhu interpretacije brojčanih pokazatelja realizacije programa, evaluacijski upitnik o zadovoljstvu stručnim usavršavanjem i orijentacijski upitnik o mentalnom zdravlju na radnome mjestu, koji su nakon provedenih edukacija distribuirani polaznicima elektroničkim putem.

Rezultati: Rezultati upućuju na visoku razinu zadovoljstva polaznika predavačem, edukacijskim sadržajem i prezentacijskim materijalima te spremnost da preporuče edukaciju kolegama iz struke. Polaznici dodatno sugeriraju dublji uvid u temu te želju za daljnjim edukacijama.

Ograničenja: Postotak ispunjenih upitnika o mentalnom zdravlju na radnome mjestu niži je od postotka ispunjenih evaluacijskih upitnika, što se može smatrati ograničenjem u interpretaciji stavova knjižničara.

Originalnost/vrijednost: Originalnost rada proizlazi iz usredotočenosti na jedinstvene potrebe i izazove knjižničarskog radnog okruženja, u kojem se mentalnom zdravlju tradicionalno nije pridavala velika pozornost. Prikupljanjem povratnih informacija putem upitnika, rad pruža uvide o postojećoj razini svijesti o mentalnom zdravlju i potrebi za dodatnim edukacijama.

Društveni značaj: Podizanjem svijesti o važnosti mentalnog zdravlja na radnom mjestu, rad doprinosi stvaranju podržavajuće i osviještene radne kulture, što dugoročno može dovesti do smanjenja profesionalnog stresa i povećanja kvalitete knjižničnih usluga. Rezultati rada mogu poslužiti kao polazište za druge djelatnosti u prepoznavanju važnosti mentalnog zdravlja, osobito u onima koje uključuju javne usluge i rad s ljudima.