Sažetak
Cilj: Glavni cilj ovoga rada jest istražiti, analizirati i prikazati kako je uređena Digitalna knjižnica Uniri.
Metodologija: Rad daje pregled aktivnosti koje je Sveučilišna knjižnica Rijeka, u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci te sastavnicama[1] Sveučilišta, poduzela za povećanje broja pohranjenih i objavljenih objekata u repozitorijima sastavnica Sveučilišta.
Rezultati: U radu su analizirani digitalni objekti pohranjeni i objavljeni u Digitalnoj knjižnici Uniri prema vrsti radova i otvorenosti. Analizom je utvrđena nedovoljna otvorenost objekata unatoč zakonskim propisima i obvezama pohrane na nacionalnoj i institucijskoj razini. Podatci ukazuju na nužnu uspostavu poticajnih mjera i promjenu sustava vrednovanja i nagrađivanja u provođenju praksi otvorene znanosti, ali i kontinuirano provođenje edukacije i podizanje razine svijesti o važnosti otvorenih znanstvenih informacija.
Originalnost: U radu je prikazan teorijski koncept te pravni okvir za uspostavu Digitalne knjižnice Uniri. Do donošenja Standarda za digitalne knjižnice, Digitalna knjižnica Uniri nosila je naziv Repozitorij Sveučilišta u Rijeci.[2]
[1] Sastavnice Sveučilišta djeluju kao sastavnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, odnosno umjetničke, i stručne djelatnosti s pravnom osobnosti i bez pravne osobnosti.
[2] Sveučilište u Rijeci osnovano je 1973. godine, a danas je ono suvremeno europsko sveučilište i centar izvrsnosti unutar regije i šire. S ukupno 16 fakulteta, ono je istraživačko i znanstveno-obrazovno sveučilište odgovorno za društveni i gospodarski razvoj zajednice, grada Rijeke i regije. Riječko je sveučilište društveno odgovorno i otvoreno sveučilište – otvoreno stranim studentima, nastavnome osoblju, istraživačima, ali i suvremenim trendovima u visokome školstvu (https://uniri.hr/o-sveucilistu/uniri/).
##submission.copyrightStatement##
