Riječ urednice

Sažetak

S velikim zadovoljstvom predstavljamo vam 29. broj časopisa Bosniaca, koji izdaje Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH). Bosniaca već više od dvije decenije igra ključnu ulogu u promociji bibliotekarstva, informacijskih nauka i kulturne baštine, pozicionirajući se kao jedan od najvažnijih časopisa ovog profila u regiji. Njegov značaj prepoznat je i u međunarodnoj akademskoj zajednici, što potvrđuje indeksacija u prestižnim bazama podataka poput Web of Science i Scopus. Time časopis ne samo da omogućava globalnu vidljivost istraživanjima iz Bosne i Hercegovine već i doprinosi razmjeni znanja na svjetskom nivou.

Bosniaca je neprocjenjiv resurs za istraživače, akademike i stručnjake, pružajući platformu za objavljivanje radova koji se bave temama od suštinskog značaja za razvoj bibliotečko-informacijskih nauka, očuvanje kulturne baštine i inovacije u ovim oblastima. Časopis kontinuirano podržava interdisciplinarni pristup i promiče saradnju među naučnicima, što ga čini vitalnim dijelom naučnoistraživačke infrastrukture u Bosni i Hercegovini i šire.

Ovaj broj donosi raznovrsne radove koji istražuju temeljna pitanja očuvanja i interpretacije kulturne baštine, kao i izazove modernog bibliotekarstva. Tako su se gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, koja se nalaze u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine, našla u fokusu istraživanja dr. sc. Dželile Babović, dok Nihada Bećirović, MA, proučava važnost inkluzivnosti kroz analizu bibliotečkih usluga za osobe s invaliditetom u visokoškolskim bibliotekama.

Analiza autorstva i saradnje u časopisu Bosniaca od njegovog osnivanja do danas, koju su proveli prof. dr. Senada Dizdar, prof. dr. Lejla Hajdarpašić i Lamija Selhanović, MA, ističe značaj multidisciplinarnog pristupa i otvorene komunikacije među naučnicima. Ovaj članak istražuje autorstvo i saradnju u časopisu Bosniaca od 1996. do 2023. godine. Cilj istraživanja bio je analizirati obrasce povezane s autorima čiji su radovi objavljeni u časopisu, koristeći bibliometrijsku metodu. Članak je pionirska bibliometrijska analiza ovog časopisa, koja doprinosi istraživanjima u oblasti bibliotečko-informacijskih nauka u Bosni i Hercegovini.

Očuvanju nematerijalne kulturne baštine doprinosi rad Anide Ibričić, MA, kroz komparaciju standarda metapodataka, dok dr. sc. Adnan Kadrić sa saradnicima istražuje bibliotekarski fond Ahmed-aginog vakufa u Mostaru, nudeći fascinantan uvid u bogatstvo rukopisne baštine iz 17. stoljeća. Dr. sc. Elma Korić donosi analizu osmanske karte Hercegovine i Skadra iz 1853. godine, dok se značaj obaveznog primjerka za očuvanje kulturne baštine u Bosni i Hercegovini (1945–1995) nalazi u središtu istraživanja prof. dr. Lejle Hajdarpašić. Iz Hrvatske, radovi prof. dr. Antonije Filipeti i kolega skreću pažnju na mentalno zdravlje knjižničara, dok Antonija Marinclin istražuje potencijal primjene umjetne inteligencije u akademskim knjižnicama.

Etika u bibliotekarskoj praksi obrađena je u radu Dalile Mirović, MA, koja kritički razmatra katalogizaciju kroz Etički kodeks katalogizatora/ica. Također, Branka Turk i saradnici pružaju pregled digitalnih rješenja kroz primjer Digitalne knjižnice Sveučilišta u Rijeci, dok Ivana Zorko ističe važnost Bošnjačke zbirke kao središnje knjižnice Bošnjaka u Hrvatskoj.

Ovaj broj, kao i svi prethodni, svjedoči o neprekidnoj posvećenosti autora, urednika i izdavača promociji nauke i očuvanju kulturnog naslijeđa. Zahvaljujemo svim autorima na njihovim vrijednim doprinosima koji obogaćuju sadržaj Bosniace i inspirišu širu akademsku zajednicu da nastavi istraživati, stvarati i dijeliti znanje. Njihovi radovi predstavljaju most između prošlosti i budućnosti, između lokalnog i globalnog, čineći časopis Bosniaca neizostavnim dijelom naučnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Adisa Žero, bibliotečka savjetnica

Urednica