Bibliotečko-informacijske usluge za osobe s invaliditetom u visokoškolskim bibliotekama na primjeru Biblioteke Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta

Sažetak

Cilj: Glavni cilj ovog rada jeste detaljno istražiti i analizirati postojeće usluge za osobe s invaliditetom Biblioteke Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta, fizičkog pristupa zgradi, pristupa građi, sadržajima i uslugama, te na tom tragu prepoznati i mogućnosti daljnjeg poboljšanja usluživanja slijepih i slabovidnih korisnika/ice Biblioteke.

Metodologija: Kao uzorak za ovo istraživanje odabrana je Biblioteka Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta kako bi se analizirale usluge koje Biblioteka nudi slijepim i slabovidnim studentima/icama, počevši od definicije invaliditeta Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i IFLA-inog Pojmovnika stručnih izraza i definicija, zatim IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Osnovu rada čine IFLA-ine smjernice Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom koje polaze od okruženja biblioteke, njenog fizičkog prostora, do pristupa građi i uslugama. U radu se tematiziraju i smjernice Biblioteke za slijepe u informacijskom dobu: Smjernice za razvoj službi i usluga, koje donose pregled svih značajnih aspekata bibliotečko-informacijskih usluga za slijepe osobe, od njihova historijskog razvoja, zakonskih i strateških okvira o kojima takve usluge neposredno ovise, do korisnika/ica, osoblja te razvoja i upravljanja zbirkama i uslugama. Na osnovu IFLA-inih smjernica, u radu se pažnja posvetila analizi sljedećih ključnih kategorija: fizički pristup prostorijama Biblioteke, građa, asistivna tehnologija, educirano osoblje, mrežne stranice, saradnja s drugim ustanovama, strateški dokumenti i evaluacija. Pored međunarodnih akata, u radu se istražuju i ključni bosanskohercegovački propisi, poput Zakona o zabrani diskriminacije, koji ovu kategoriju osoba izričito navode.

Rezultati: Analiza je pokazala značajnu prilagođenost usluga izdvojenim ključnim kategorijama, ali i otkrila mogućnosti poboljšanja ovih usluga, koje su navedene u Zaključku, te prepoznala značajne uspješne segmente usluživanja i drugih korisnika/ica s invaliditetom, ne samo slijepih i slabovidnih korisnika/ica. Temeljem analize, u posljednjem poglavlju rada, u Zaključku, ističe se mogućnost primjene okvirnog plana razvoja ovih usluga Biblioteke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i u drugim bosanskohercegovačkim visokoškolskim bibliotekama te ukazuje na značaj ostvarivanja saradnje s drugim institucijama koje uslužuju slijepe i slabovidne korisnike/ice, a s kojima se mogu razmjenjivati sredstva za rad, asistivna tehnologija različitoga tipa, ali i iskustva u radu s korisnicima/icama s invaliditetom.

Originalnost: U radu su prikazane odabrane IFLA-ne smjernice za osobe s invaliditetom kao teorijska osnova te razvoj tematiziranih usluga ove Biblioteke može poslužiti kao model drugim visokoškolskim bibliotekama u bosanskohercegovačkom okruženju.