Riječ urednika

Sažetak

Dragi čitatelji časopisa Bosniaca,

privilegija i zadovoljstvo nam je predstaviti novi, 28. broj časopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Bosniaca, koji na znanstvenim i stručnim temeljima i pretpostavkama, prateći savremene intelektualne i znanstvene tokove i standarde, kontinuirano promovira informaciono-bibliotečku djelatnost, čime direktno oblikuje i unapređuje bibliotečko stanje i svijest, napose unutar bosanskohercegovačke i regionalne zajednice.

Novi broj otvaramo radosnom viješću, ujedno i podstrekom i priznanjem za uspješan rad i doprinos naučnoj zajednici. Naime, počevši s ovim brojem, Bosniaca je indeksirana u Scopus multidisciplinarnoj bazi sažetaka i citata. Scopus je velika, svjetska bibliografsko-bibliometrijska baza podataka i među najpriznatijim je indeksnim bazama u svijetu. Ako je mjerilo naučne vrijednosti časopisa indeksiranost u velikim bazama, onda je Bosniaca zasigurno časopis visokih naučnih standarda, čemu svjedoči indeksiranost, pored pomenute Scopus, u bazama Web of Science, ROAD, DOAJ, EBSCO itd.

Prvobitna i inicijalna ideja pokretanja časopisa Bosniaca nastala je kao reakcija na spaljivanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine 25/26. augusta 1992. godine. Potreba da se akademskoj, stručnoj i široj zajednici, znanstveno utemeljenim argumentima, objasne društvene reperkusije uništenja institucije od državnog i kulturno-nacionalnog značaja, zatim spaljivanja ogromnog i izuzetno vrijednog fonda i pisanog blaga te, konsekventno tome, i oslabljivanja velikog dijela bibliotečke i baštinske djelatnosti, dovela je do nastanka i profiliranja časopisa Bosniaca, koji će se vremenom etablirati, u skladu sa znanstvenim imperativima i standardima, ali i bosanskohercegovačkim kulturno-obrazovnim kontekstom, u informacijsko-bibliotečki časopis koji, pored toga, kao časopis institucije nacionalnog karaktera, naročitu pažnju posvećuje dokumentarnom naslijeđu i baštinskim temama. Kombinirajući bibliotečka i baštinska pitanja te njegujući i afirmirajući interdisciplinarni pristup, Bosniaca predstavlja jedinstvenu pojavu unutar bosanskohercegovačke i regionalne znanstvene zajednice.

Časopis Bosniaca objavljuje teorijski i znanstveno utemeljene izvorne, pregledne i stručne članke prvenstveno iz bibliotečko-informacijske oblasti, ali i iz heritologije i informacijsko-komunikacijske znanosti te prikaze naučnih i stručnih monografskih publikacija iz pomenutih oblasti.

U novom broju časopisa Bosniaca susret ćete se s dvanaest članaka podijeljenih u tri tematska bloka, te pet prikaza monografskih publikacija.

U skladu s primarnim znanstvenim opredjeljenjem časopisa, prvi tematski blok nazvan je “Bibliotečko-informacioni sistem”, gdje se objavljuju članci usko vezani za informaciono-bibliotečku djelatnost. Ovaj tematski blok donosi tri stručna rada. Prvi rad unutar ovog bloka naslovljen je “Biblioteke između cenzure i prava na informaciju: uticaj na praktično poslovanje u segmentu nabavke bibliotečke građe i kreiranja fondova” te sagledava problem cenzure u određenim aspektima bibliotečkog poslovanja poput kreiranja fondova, nabavne politike i rada s korisnicima. Drugi rad,“Normativni podaci u COBISS sistemu i zašto će biti sve važniji”, govori o značaju normativne kontrole i podataka, kao i o njihovoj implementaciji na primjeru COBISS sistema. Treći rad, “Analitička obrada sastavnih delova serijskih i monografskih publikacija u Narodnoj biblioteci Srbije”, govori o izradi bibliografije sastavnih dijelova serijskih i monografskih publikacija u Narodnoj biblioteci Srbije.

Drugi dio, u skladu s naravi i ulogom Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, kao osnivačem i izdavačem časopisa, ima naslov “Dokumentarno naslijeđe” i, u pravilu, sadrži članke koji tematiziraju dokumentarno-pisanu kulturnu povijest i naslijeđe te članke o biblioteci kao baštinskoj ustanovi od općeg značaja za kulturu. Ovaj tematski blok donosi četiri rada, dva pregledna naučna i dva stručna. Prvi rad unutar ovog bloka nosi naslov “Metamorfoza knjige” te predstavlja razvoj knjige od njenog nastanka do pojave nematerijalnih i neopipljivih oblika knjige. Drugi rad, “Istorija knjige i čitanja: novo transdisciplinarno polje naučnog istraživanja”, daje pregled pojave i razvoja historije čitanja kao posebnog pristupa tekstu, gdje se pokazuje kako način čitanja ili pristup čitanju ili recepcija zavise od društveno-historijskog konteksta. Treći rad, “Književnokritičko razumijevanje Šantićeve ‘mitske’ slave uz prilog Arhivske zbirke Alekse Šantića u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine”, donosi književnokritički pregled vrednovanja Šantićeve poezije uz pokušaj da se kritički sagleda nesrazmjer između Šantićeve slave i artističkih dometa njegovog pjesništva te, u drugom dijelu rada, pregled Arhiva Alekse Šantića koji baštini Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Četvrti rad, “Konzervatorsko-restauratorski proces orijentalnog rukopisa aṭ-Ṭāriqa al-Muḥammadiyya”, predstavlja konzervatorsko-restaurativni proces rađen na rukopisu na turskom jeziku, at-Tariqa Muhammadiyya, koji se nalazi u biblioteci tekije Mesudija u Kaćunima (BiH).

Treći tematski blok, naslova “Informacije i servisi u novom tehnološkom okruženju”, u pravilu, sadrži radove koji razumijevaju bibliotečko-informacionu djelatnost kao uslužnu djelatnost dominantno iz perspektive tehnološkog razvoja i implementacije novih tehnologija kao imperativ savremenog tehnokratskog doba. Ovaj tematski blok donosi najveći broj radova, ukupno pet, od čega su tri pregledna naučna i dva stručna rada. Prvi rad unutar ovog bloka, pod naslovom “Uloga metapodataka u prezentaciji turbeta u digitalnom okruženju”, govori o mogućnostima korištenja metapodataka u prezentaciji turbeta kao specifičnih objekata kulturnog naslijeđa te primjeni platforme Omeka Classic za publiciranje ovakvih sadržaja. Drugi rad, “Spomenice Sveučilišta u Zagrebu u digitalnom okružju”, donosi povijesni slijed objave spomenica Sveučilišta u Zagrebu od 1875. do 2019. godine, analizirajući njihov sadržaj i značaj za povijest, kulturu i znanost, ukazujući na prednost digitalnog okruženja u prezentaciji građe. Treći rad, “Uloga visokoškolskih knjižničara pri pružanju pomoći doktorandima u procesu traženja informacija”, daje pregled uloge visokoškolskih biblioteka u doktorskom istraživačkom procesu, što može biti proces od obostrane koristi kako za doktorante tako i za biblioteke u smislu rada, organiziranja i nuđenja usluga. Četvrti rad, “Uredništvo društvenih mreža Zagrebačkog knjižničarskog društva”, daje prikaz rada Uredništva društvenih mreža Zagrebačkog knjižničarskog društva, analizirajući njegov doprinos, funkcionalnost, prednosti, ali i nedostatke. Peti rad, “Uloga Sveučilišne knjižnice Rijeka u promicanju otvorene znanosti”, govori o važnosti otvorene znanosti za društveno-naučno okruženje te ulozi Sveučilišne knjižnice Rijeka u promociji otvorene znanosti dajući pregled cjelokupnih aktivnosti ove institucije u realiziranju pomenutog koncepta.

Kao i u prethodnim, i u novom broju, na kraju donosimo prikaze recentnih monografskih publikacija koje su tematski zanimljive i komplementarne interesima časopisa. U ovom broju donosimo autorske prikaze pet knjiga: Poljičke isprave II. Iz Zbirke Aleksandra Poljanića priređivača Medmeda Kardaša, O stanovnicima biblioteke: šta, zašto i kako čitati priređivača Đorđa Pisareva, A History of Ottoman Libraries autora İsmaila E. Erünsala, Bibliografski doprinos naučno-istraživačkom radu priređivačice Narcise Puljek-Bubrić te Javne politike kulture: Kulturna baština i kulturni turizam autora Esada Delibašića i Mirze Džananovića.

Nadamo se da će i novi broj odgovoriti na vaše intelektualne zahtjeve i interese te obogatiti vaše znanje i iskustvo. Želimo vam ugodno i korisno čitanje.