Pisana riječ i biblioteke u Bosni i Hercegovini do XX stoljeća

Sažetak

Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine u svim svojim vidovima i u bilo kojem vremenskom intervalu svjedoči o složenosti života na ovom tlu. U radu su predstavljeni tokovi pisane riječi i stvaranja biblioteka u Bosni i Hercegovini.

Vidjet ćemo da se upravo u domenu pisma i knjige, bolje nego u bilo kojem drugom mediju, raspoznaje prisustvo pojedinih utjecajnih sfera, kao i originalni stvaralački duh ljudi ove zemlje. U našoj zemlji u srednjem vijeku su se koristila četiri sistema pisma. To su bili grčko i latinsko pismo te glagoljica i ćirilica. Razlog tome je susret različitih civilizacija koje su se ovdje i razvijale, a ovakav primjer korištenja različitih pisama u maloj regiji je neponovljiv.

Preko pisma i knjiga dolazimo do nastanka i prvih biblioteka u Bosni i Hercegovini. Kao što su knjige jedan od bitnih elemenata za širenje pismenosti, tako su i biblioteke jedno od najvažnijih sredstava da se omogući to širenje i da knjiga dođe do čitaoca. Biblioteke i bibliotekarstvo u Bosni i Hercegovini prolazili su kroz razne faze, ali su ostajali vjerni svojoj funkciji kroz stoljeća – razvoju kulture i masovnog obrazovanja i nauke. Biblioteke su bile i ostale stub civilizacije.